Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava

Cjelovita mirovinska reforma

Priča o
Ani i Mariji

Ana i Marija profesorice su u srednjoj školi gdje predaju isti predmet. Kada Marija ode u mirovinu, prema važećem zakonu, imat će manju mirovinu od Ane. To nije pravedno i zato to ispravljamo cjelovitom mirovinskom reformom. Mariji i Ani dajemo pravo izbora, obje mogu izabrati ono što će za njih biti povoljnije kada će ići u mirovinu. Cjelovitom mirovinskom reformom svim umirovljenicima osiguravamo pravedniji model mirovine.

O mirovinskoj reformi

Cjelovitu mirovinsku reformu nužno je provesti zbog prilagodbe dinamici promjena na tržištu rada, gospodarskim prilikama i demografskim trendovima. Već sada nam nedostaje 17 milijardi kuna godišnje za mirovine što naš sustav čini neodrživim. Jedan od ciljeva koje si je postavila ova Vlada je očuvanje održivosti financijskog sustava tako da dodatno zaduživanje nije rješenje. Cjelovitom mirovinskom reformom rješavamo generacijsku nejednakost umirovljenika, osiguravamo dugoročnu stabilnost mirovinskog sustava i povoljnije mirovine.

Često postavljana pitanja

  1. Zašto se krenulo u cjelovitu mirovinsku reformu?

    U cjelovitu mirovinsku reformu Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava u suradnji s Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje (HZMO) i REGOS-om je krenulo jer je bilo nužno prilagoditi se dinamici promjena na tržištu rada, gospodarskim prilikama i demografskim trendovima kako bi naš mirovinski sustav učinili održivim za buduće generacije, a mirovine primjerenima za sve generacije umirovljenika, sadašnjih i budućih. Cjelovita mirovinska reforma obuhvaća šest zakona: Zakon o mirovinskom osiguranju, Zakon o stažu osiguranja s povećanim trajanjem, Zakon o obveznim mirovinskim fondovima, Zakon o dobrovoljnim mirovinskim fondovima, Zakon o mirovinskim osiguravajućim društvima, Zakon o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju

  2. Kada kreće mirovinska reforma i što se njome želi postići?

    Početak mirovinske reforme je 1. siječnja 2019. godine. Mirovinskom reformom želimo sustav učiniti održivim, a mirovine primjerenim. Ova Vlada je do sada povećala mirovine za 6,39%. Također, umirovljenicima ćemo omogućiti da rade pola radnog vremena i primaju punu mirovinu. Najniže mirovine ćemo povećati za 3,13%. Izjednačavamo prava svih umirovljenika: sadašnjih, onih koji idu u mirovinu u idućih 10-15 godina i generacija rođenih 1980. godine i mlađih. Rješavamo pitanje najniže mirovine i jačamo drugi stup za mlađe generacije. Osiguravamo veće naknade za vrijeme profesionalne rehabilitacije osoba s invaliditetom i povećavamo mogućnost da se vrate na tržište.

  3. Kako mogu saznati kolika će mi biti mirovina?

    Kako bi saznali kolika će Vam biti mirovina možete poslati zahtjev za informativni izračun mirovine putem internetske stranice Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (za što morate biti korisnik sustava e-građani) ili možete zahtjev osobno predati u područnim službama/uredima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO).

  4. S koliko godina se odlazi u starosnu mirovinu?

    Prema važećem zakonu uvjeti za žene se svake godine podižu po tri mjeseca pa one ove godine u starosnu mirovinu odlaze s 62 godine i najmanje 15 godina staža, a muškarci odlaze s navršenih 65 godina života i najmanje 15 godina mirovinskog staža. Prema našem prijedlogu žene i muškarci izjednačit će se 2027. godine pa će te godine svi ići u mirovinu sa 65 godina i najmanje 15 godina staža. Od 1. siječnja 2033. godine u starosnu mirovinu će se ići sa 67 godina i najmanje 15 godina mirovinskog staža. To će vrijediti za žene i muškarce.

  5. Tko će sve morati raditi do 67 godine?

    Prema važećem zakonu žene i muškarci bi od 1.1. 2038. godine trebali ići u starosnu mirovinu s navršenih 67. godina. Mirovinska reforma donosi promjenu po kojoj će rođeni nakon 1. siječnja 1966., koji će na dan 1. siječnja 2033. imati navršenih 67 godina života, ići u starosnu mirovinu s navršenih 67 godina života. Međutim, to se ne odnosi na one koji su rano ušli u svijet rada, oni će ići u starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika (uvjeti 60 godina života i 41 godina efektivnog staža osiguranja, odnosno od 1. siječnja 2027. 61 godina života i 41 godina efektivnog staža) ili u prijevremenu starosnu mirovinu.

  6. Tko će sve moći raditi i primati punu mirovinu?

    Korisnici starosne mirovine, korisnici starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika i korisnici prijevremene starosne mirovine moći će raditi do pola radnog vremena i primati mirovinu u punom iznosu. Djelatne vojne osobe, policijski službenici i ovlaštene službene osobe moći će raditi do pola radnog vremena uz isplatu mirovine u punom iznosu ili puno radno vrijeme uz isplatu pola mirovine.

  7. Kakav je postojeći mirovinski sustav?

    Postojeći mirovinski sustav zasniva se na tri stupa:
    1) prvi stup ili obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti
    2) drugi stup ili obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje
    3) treći stup ili dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje e

  8. Što će mirovinska reforma donijeti sadašnjim umirovljenicima?

    Sadašnjim umirovljenicima smo u zadnje dvije godine povećali mirovine za 6,39%, a kroz mirovinsku reformu im omogućujemo rad do pola radnog vremena uz zadržavanje pune mirovine. Dužim ostankom u svijetu rada, gdje će umirovljenici raditi na ugovor o radu i uplaćivat će im se doprinos za mirovinski staž povećat će se njihove mirovine. Korisnicima starosne mirovine ćemo po prestanku rada (nakon minimalno jedne godine) omogućiti ponovo određivanje mirovine s uključenim novim mirovinskim stažem.

  9. Što će mirovinska reforma donijeti umirovljenicima koji primaju najnižu mirovinu?

    Umirovljenicima koji primaju najnižu mirovinu omogućit ćemo povećanje najniže mirovine za 3,13%, određivanjem mirovinskog staža (za svaku godinu) u visini od 100% aktualne vrijednosti mirovine, počevši od 1. srpnja 2019. Od 1. srpnja 2018. najniža mirovina iznosi 63,61 kn po godini staža, odnosno za 15 godina staža 954,15 kn, a za 30 godina staža 1.908,30 kn, odnosno za 40 godina staža najniža mirovina iznosi 2.544,40 kn. Na taj način povećava se donja razina prava iz mirovinskog osiguranja, u skladu s načelom solidarnosti.

  10. Što je to pravo izbora i na koga se odnosi?

    Prema važećem zakonu pravo izbora imaju samo generacije rođenih između 1952. i 1961.godine. Mirovinska reforma proširit će pravo izbora na sve koji su rođeni 1962. i mlađe kako bismo ispravili nepravdu prema generacijama rođenih nakon 1962. tj. kako oni ne bi imali mirovinu oko 600 kuna manju nego oni rođeni prije 1962. godine. Mirovinskom reformom izjednačit ćemo prava svih umirovljenika tako da će svi imati pravo izbora kakvu mirovinu žele primati: samo iz prvog stupa s dodatkom od 27% tako što će sredstva iz drugog stupa prebaciti u prvi ili žele primati mirovinu iz prvog i drugog stupa s tim da će na dio mirovine iz prvog stupa za staž ostvaren do 31. prosinca 2001. godine dobiti dodatak od 27%, a za dio mirovine za staž ostvaren od 1.1. 2002. godine do umirovljenja dodatak od 20,25%. Osobama s ispodprosječnim plaćama tijekom radnog vijeka, kojima i nakon određivanja dodatka na mirovinu prema stažu i plaći, mirovina iznosi manje od najniže mirovine, odredit će se najniža mirovina kao da su bili osigurani samo u prvom stupu uz prijenos sredstava iz drugog u prvi stup, ako tako izaberu. Svi umirovljenici će imati isto pravo izbora i moći će sami birati povoljniju mirovinu.

  11. Što je to prvi mirovinski stup?

    Prvi mirovinski stup je obvezno mirovinsko osiguranje organizirano prema načelu uplate utvrđenih doprinosa u iznosu od 15% i utemeljeno je na međugeneracijskoj solidarnosti. Mirovina iz prvog stupa ovisi o dužini staža i visini plaće tijekom cijelog radnog vijeka te solidarnosti, putem koje se socijalna preraspodjela vrši u korist određenih skupina za slučaj starosti i invalidnosti, profesionalne rehabilitacije, naknade zbog tjelesnog oštećenja i ostalih troškova u vezi s ostvarivanjem osiguranih prava.

  12. Što je to drugi mirovinski stup?

    Drugi mirovinski stup je obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje te je organiziran prema načelu utvrđenih doprinosa u iznosu od 5% koji se uplaćuju u obvezne mirovinske fondove. Kod stjecanja prava na mirovinu, drugi stup se naslanja na prvi stup generacijske solidarnosti.

  13. Što je treći mirovinski stup?

    Treći mirovinski stup je dobrovoljno mirovinsko osiguranje koje umirovljenik uplaćuje prema vlastitom izboru, a ostvaruje se sklapanjem ugovora između osiguranika i odgovarajućih pravnih osoba tj. društava za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Namijenjen je svim osobama bez obzira na godine života. Visina doprinosa nije ograničena, a moguće je članstvo u više dobrovoljnih mirovinskih fondova. Dobrovoljni fondovi mogu biti: otvoreni dobrovoljni mirovinski fond u koji se mogu učlaniti sve fizičke osobe i zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond u koji se mogu učlaniti fizičke osobe koje su zaposlene kod poslodavca ili su članovi sindikata, članovi udruge samostalnih djelatnosti ili samozaposlene osobe.

  14. Što su to dodatci od 27% i 20,25% i tko ima na njih pravo?

    Dodatak od 27% uveden je 2007. godine kako bi se ublažile razlike u visini mirovina umirovljenika različitih generacija: onih koji su ostvarili mirovinu do kraja 1998. godine, onih rođenih prije 1952. godine i onih rođenih između 1952. i 1961. godine. Rođeni između 1952. i 1961. godine mogli su birati hoće li ući u drugi mirovinski stup ili ostati u prvom. Rođeni 1962. godine i mlađi po sili zakona morali su 2002. godine ući u drugi mirovinski stup i nisu mogli birati poput onih rođenih prije 1962. godine. Mirovinskom reformom rješavamo ovu nepravdu i svima dajemo pravo izbora kakvu mirovinu će primati: mirovinu samo iz prvog stupa s dodatkom od 27% uz prebacivanje sredstava iz drugog u prvi stup ili mirovinu iz prvog i drugog stupa i to s dodatkom od 27% za mirovinski staž ostvaren u prvom stupu tj. do 31. 12. 2001. i dodatak od 20,25% za mirovinski staž ostvaren u drugom stupu tj. od 1.1. 2002. godine do umirovljenja. Izjednačujemo prava svih umirovljenika i dajemo im jednako pravo izbora da biraju povoljniju mirovinu.

  15. Kako ćemo primati mirovinu ako smo uplaćivali samo u prvi stup (rođeni do 1952. godine)?

    Rođeni do 1952. godine primat će mirovinu iz prvog stupa ostvarenu na temelju generacijske solidarnosti povećanu za dodatak na mirovinu od 27%, a ako im je tako određena mirovina niža od najniže mirovine primat će najnižu mirovinu koju će isplaćivati Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.

  16. Kako ćemo primati mirovinu ako smo uplaćivali u prvi i drugi stup (rođeni 1952. godine i kasnije)?

    Rođenima 1952. godine i kasnije koji su osigurani u prvom i drugom stupu omogućit ćemo pravo izbora koju će mirovinu primati: mirovinu samo iz prvog stupa s dodatkom od 27% uz prebacivanje sredstava iz drugog u prvi stup ili mirovinu iz prvog i drugog stupa i to s dodatkom od 27% za mirovinski staž ostvaren u prvom stupu tj. do 31. 12. 2001. i dodatak od 20,25% za mirovinski staž ostvaren u drugom stupu tj. od 1.1. 2002. godine do umirovljenja. Osobama s ispodprosječnim plaćama tijekom radnog vijeka, kojima i nakon određivanja dodatka na mirovinu prema stažu i plaći, mirovina iznosi manje od najniže mirovine, odredit će se najniža mirovina kao da su bili osigurani samo u prvom stupu uz prijenos sredstava iz drugog u prvi stup, ako tako izaberu.

  17. Što će mirovinska reforma donijeti mlađim generacijama, onima koji su sada u 20-im ili 30-im godinama?

    Za mlađe generacije jačamo drugi stup, smanjujemo naknade i ukidamo usklađivanje mirovina u drugom stupu po švicarskoj formuli te uvodimo usklađivanje prema inflaciji zbog čega očekujemo 5 -7% veće mirovine iz drugoga stupa. Također, radimo na projektima financijske pismenosti i potičemo mlađe generacije da uplaćuju u treći, dobrovoljni mirovinski stup, kako bi im mirovine bile veće.

  18. Tko može ići u prijevremenu starosnu mirovinu?

    Mirovinska reforma predviđa da u 2019. godini pravo na prijevremenu starosnu mirovinu može ostvariti muškarac s navršenih 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža. Žene će ostvariti pravo na prijevremenu starosnu mirovinu kada u 2019. godini navrše 57 godina i 4 mjeseca života i 32 godine i 4 mjeseca mirovinskog staža. Od 1.1.2027. izjednačili bi se uvjeti za žene i muškarce na 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža. Nakon toga podizala bi se dob za žene i muškarce po 4 mj. godišnje. Od 1.1.2033. muškarci i žene stječu pravo na prijevremenu starosnu mirovinu kada navrše 62 godine života i 35 godina mirovinskog staža.

  19. Hoće li se destimulirati prijevremeni odlazak u mirovinu i zašto?

    Jedan od ciljeva ove mirovinske reforme je duži ostanak u svijetu rada kako bi mirovinski sustav bio održiv. U Hrvatskoj, umirovljenici imaju kratak mirovinski staž, samo 30 godina, a europski prosjek je 35 godina stoga smo primorani na destimuliranje prijevremenog odlaska u mirovinu. Reformom se propisuje linearno umanjenje prijevremene starosne mirovine od 0,34% za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu prije ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu, tj. za 4,08% po godini do maksimalno 20,4% za pet godina ranijeg odlaska u mirovinu te umanjenje ne bi više ovisilo o navršenom mirovinskom stažu u trenutku odlaska u mirovinu. U isto vrijeme nagrađuje se duži ostanak u svijetu rada sa sadašnjih 0,15% na 0,34% po mjesecu stjecanja prava na starosnu mirovinu nakon propisane starosne dobi pod uvjetom da imaju najmanje 35 godina mirovinskog staža.

  20. Što je to beneficirani radni staž i tko na njega ima pravo?

    Tzv. beneficirani radni staž je staž osiguranja s povećanim trajanjem. Imaju ga radnici koji za vrijeme zaposlenja rade na osobito teškim i za zdravlje i radnu sposobnost štetnim radnim mjestima te zanimanjima na kojima nakon određenih godina života, zbog prirode i težine posla, opadaju psihofiziološke funkcije organizma te koji zbog toga nisu više u mogućnosti uspješno obavljati te poslove. Staž osiguranja s povećanim trajanjem računa se i osobama s invaliditetom.

  21. Kada osobe koje imaju pravo na beneficirani radni staž idu u mirovinu?

    Na temelju beneficiranog staža, odnosno staža osiguranja s povećanim trajanjem, snižava se dobna granica za stjecanje prava na starosnu mirovinu. Onima koji imaju pravo na beneficirani radni staž dobna granica propisana za sjecanje prava na starosnu mirovinu smanjuje se:
    1. po jednu godinu za svakih 6 godina staža osiguranja koji se za efektivno navršenih 12 mjeseci računa kao 14 mjeseci staža osiguranja
    2. po jednu godinu za svakih 5 godina staža osiguranja koji se za efektivno navršenih 12 mjeseci računa kao 15 mjeseci staža osiguranja
    3. po jednu godinu za svake 4 godine staža osiguranja koji se za efektivno navršenih 12 mjeseci računa kao 16 mjeseci staža osiguranja
    4. po jednu godinu za svake 3 godine staža osiguranja koji se za efektivno navršenih 12 mjeseci računa kao 18 mjeseci staža osiguranja.

  22. Što mirovinska reforma donosi osobama s invaliditetom?

    Proširuje se krug osoba s invaliditetom kojima se zaposlenje svedeno na puno radno vrijeme računa kao staž osiguranja s povećanim trajanjem (beneficirani staž). Također, predlaže se produženje dobi do koje se stječe pravo na profesionalnu rehabilitaciju s 53 na 55 godina i povećanje naknade plaće koja se isplaćuje invalidu rada za vrijeme profesionalne rehabilitacije u iznosu od najmanje bruto minimalne plaće u iznosu od 3.429,80 kn, a osnovica za novčanu naknadu zbog tjelesnog oštećenja povećava se za 15%.

  23. Tko može naslijediti našu mirovinu i kada?

    Nakon smrti korisnika mirovine iz prvog stupa, dospjela novčana primanja koja nisu isplaćena do smrti korisnika mogu se nasljeđivati, a novčana primanja nakon smrti korisnika koji nema nasljednika, iznimno od propisa o nasljeđivanju, pripadaju Republici Hrvatskoj. Nakon smrti osobe osigurane u drugom stupu koji umre prije nego je ostvario pravo na mirovinu, a članovi obitelji ne ostvare pravo na obiteljsku mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, njegova sredstva iz drugog stupa nasljeđuju nasljednici. U slučaju smrti korisnika mirovine iz drugoga stupa nakon što je ostvario pravo na mirovinu isplata njegove mirovine nasljednicima je moguća ukoliko je korisnik mirovine sklopio takav ugovoru o mirovini s mirovinskim osiguravajućim društvom (MOD).
    S MOD-om se mogu sklopiti ugovori za isplatu:
    - pojedinačna mirovina (nema nasljeđivanja)
    - zajednička mirovina – isplaćuje se doživotno bračnomu drugu koji nadživi korisnika
    - pojedinačna mirovina sa zajamčenim razdobljem – u slučaju smrti korisnika prije isteka zajamčenog razdoblja isplata se nastavlja imenovanomu korisniku do isteka zajamčenog razdoblja
    - zajednička mirovina sa zajamčenim razdobljem – isplaćuje se doživotno bračnomu drugu koji nadživi korisnika, a u slučaju da oboje umru prije isteka zajamčenog razdoblja, imenovanomu korisniku do isteka zajamčenog razdoblja.

  24. Kamo odlazi naša ušteđevina iz drugog stupa u trenutku odlaska u mirovinu?

    U trenutku odlaska u mirovinu Vaša sredstva iz drugog stupa odlaze s Vašeg računa u obveznom mirovinskom fondu u mirovinsko osiguravajuće društvo (MOD) koje Vam na Vaša sredstva uzima naknadu od 5% , a ukoliko ostvarujete pravo na mirovinu samo iz prvog mirovinskog stupa, sredstava se prebacuju u prvi mirovinski stup.

  25. Što je MOD?

    Mirovinsko osiguravajuće društvo (MOD) je dioničko društvo ili društvo s ograničenom odgovornošću koje obavlja isplatu mirovina iz drugog i trećeg stupa. MOD na temelju Vaše individualne kapitalizirane štednje u drugom stupu i trećem ukoliko ga imate, isplaćuje Vašu mirovinu iz ova dva stupa. Trenutno postoji samo jedan MOD, ali u okviru mirovinske reforme omogućuje se da Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) može osnovati mirovinsko osiguravajuće društvo (MOD) ,,državni“ MOD za obavljanje isplate mirovina iz drugog i trećeg stupa.